Kvarner — vreme po mesecima, sezona gužve i dužina puta do mesta na zalivu

- 9+godina iskustva
- 8.000+prevezenih putnika
- Wi-Fii klima u vozilu
Ukratko
- Kvarnerski zaliv leži između istarskog poluostrva i severnog hrvatskog primorja; najveća ostrva su Cres, Krk, Pag, Rab i Lošinj.
- Zaliv je dublji od 100 metara, pa Rijeka, na njegovom najsevernijem delu, ima luku koja prima najveće brodove tipa Capesize.
- U julu 2025. Primorsko-goranska županija ostvarila je 4,2 miliona noćenja (16,7 odsto hrvatskog prometa), a u januaru 2026. 102 hiljade.
- Na stanici Rijeka najtopliji mesec je jul, 23,8 °C, a najkišovitiji novembar, 189,8 mm.
- Do Rijeke je iz Beograda 550 km, a do Krka 572 km.
Pri planiranju puta pomažu podaci koji se mogu proveriti: kakvo je vreme po mesecima, kad je najviše ljudi i koliko je dug put. Ovaj vodič se oslanja na mesečne vrednosti Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, na statistiku turističkih noćenja Državnog zavoda za statistiku i na naše izmerene dužine puteva. Ono što izvori ne potvrđuju izostavili smo.
Kvarner u kratkim crtama
Kvarnerski zaliv, koji se ponekad zove i Kvarnerska uvala, nalazi se u severnom Jadranskom moru, između istarskog poluostrva i severnog hrvatskog primorja. To su unutrašnje vode Hrvatske. Najveća ostrva Kvarnerskog zaliva su Cres, Krk, Pag, Rab i Lošinj. Deo zaliva između Cresa, Krka, Raba i Paga zove se Kvarnerić, a deo istočno od Krka i Raba Senjski kanal, po kopnenom gradu Senju.
Zaliv je dublji od 100 metara, zbog čega Rijeka, na njegovom najsevernijem delu, ima luku koja može da primi brodove tipa Capesize. Rijeka je i centar Primorsko-goranske županije, koja obuhvata Kvarnerski zaliv, okolno severno hrvatsko primorje i planinski Gorski kotar.
Vreme na Kvarneru prema podacima DHMZ-a
Prema DHMZ-u, u Hrvatskoj postoje kontinentalno, planinsko i primorsko klimatsko područje. Prema Kepenovoj klasifikaciji, u primorskom području najtopliji mesec u godini ima srednju temperaturu višu od 22 °C, a u unutrašnjosti nižu od 22 °C. Na Kvarneru za nas su važne tri stanice iz baze mesečnih vrednosti zavoda: Rijeka, Mali Lošinj i Senj. Stanice nemaju isti period osmatranja, pa je on naveden uz svaku tabelu.
Rijeka: stanica na severu zaliva
Na stanici Rijeka najtopliji mesec je jul, 23,8 °C, a najhladniji januar, 5,8 °C. Godišnje se zabeleži 2.218 sati osunčavanja i 1.566 mm padavina, a vrućih dana, sa najvišom temperaturom od najmanje 30 °C, u proseku ima 28 godišnje. Najkišovitiji mesec je novembar, 189,8 mm, a najsušniji jul, 79,9 mm. Najviša temperatura izmerena na ovoj stanici u celom periodu osmatranja je 40,0 °C (19. jula 2007.), a najniža -12,8 °C (10. februara 1956.).
| Mesec | Srednja temperatura (°C) | Sunce (sati) | Oborina (mm) | Dani sa kišom | Vrući dani (≥ 30 °C) |
|---|---|---|---|---|---|
| januar | 5,8 | 109,7 | 133,7 | 10 | 0 |
| februar | 6,4 | 123,0 | 121,3 | 9 | 0 |
| mart | 9,1 | 155,6 | 107,6 | 10 | 0 |
| april | 12,8 | 181,7 | 108,4 | 12 | 0 |
| maj | 17,2 | 234,4 | 106,9 | 12 | 0 |
| jun | 21,2 | 260,0 | 99,0 | 11 | 4 |
| jul | 23,8 | 302,7 | 79,9 | 9 | 12 |
| avgust | 23,5 | 280,7 | 97,2 | 9 | 11 |
| septembar | 19,3 | 204,7 | 178,0 | 10 | 1 |
| oktobar | 14,7 | 163,8 | 184,6 | 11 | 0 |
| novembar | 10,3 | 103,6 | 189,8 | 13 | 0 |
| decembar | 7,1 | 98,4 | 159,8 | 11 | 0 |
Mesec po mesecu u Rijeci
Prema dugogodišnjim vrednostima DHMZ-a za stanicu Rijeka, mesečno stanje je sledeće:
- Januar: srednja temperatura 5,8 °C, osunčavanje 109,7 sata, padavine 133,7 mm, dani sa kišom: 10.
- Februar: srednja temperatura 6,4 °C, osunčavanje 123,0 sata, padavine 121,3 mm, dani sa kišom: 9.
- Mart: srednja temperatura 9,1 °C, osunčavanje 155,6 sata, padavine 107,6 mm, dani sa kišom: 10.
- April: srednja temperatura 12,8 °C, osunčavanje 181,7 sata, padavine 108,4 mm, dani sa kišom: 12.
- Maj: srednja temperatura 17,2 °C, osunčavanje 234,4 sata, padavine 106,9 mm, dani sa kišom: 12.
- Jun: srednja temperatura 21,2 °C, osunčavanje 260,0 sata, padavine 99,0 mm, dani sa kišom: 11, vrući dani (najmanje 30 °C): 4.
- Jul: srednja temperatura 23,8 °C, osunčavanje 302,7 sata, padavine 79,9 mm, dani sa kišom: 9, vrući dani (najmanje 30 °C): 12.
- Avgust: srednja temperatura 23,5 °C, osunčavanje 280,7 sata, padavine 97,2 mm, dani sa kišom: 9, vrući dani (najmanje 30 °C): 11.
- Septembar: srednja temperatura 19,3 °C, osunčavanje 204,7 sata, padavine 178,0 mm, dani sa kišom: 10, vrući dani (najmanje 30 °C): 1.
- Oktobar: srednja temperatura 14,7 °C, osunčavanje 163,8 sata, padavine 184,6 mm, dani sa kišom: 11.
- Novembar: srednja temperatura 10,3 °C, osunčavanje 103,6 sata, padavine 189,8 mm, dani sa kišom: 13.
- Decembar: srednja temperatura 7,1 °C, osunčavanje 98,4 sata, padavine 159,8 mm, dani sa kišom: 11.
Godišnja doba u Rijeci
Godišnja doba na stanici Rijeka izgledaju ovako:
- Zima (decembar, januar, februar): srednja temperatura 6,4 °C, ukupno 331 sat osunčavanja i 415 mm padavina.
- Proleće (mart, april, maj): srednja temperatura 13,0 °C, ukupno 572 sata osunčavanja i 323 mm padavina.
- Leto (jun, jul, avgust): srednja temperatura 22,8 °C, ukupno 843 sata osunčavanja i 276 mm padavina.
- Jesen (septembar, oktobar, novembar): srednja temperatura 14,8 °C, ukupno 472 sata osunčavanja i 552 mm padavina.
Mesec po mesecu na Malom Lošinju
Stanica Mali Lošinj na ostrvu pokazuje kako izgleda vreme na otvorenom delu zaliva:
- Januar: srednja temperatura 7,9 °C, osunčavanje 110,0 sata, padavine 87,7 mm, dani sa kišom: 11.
- Februar: srednja temperatura 8,1 °C, osunčavanje 138,4 sata, padavine 74,4 mm, dani sa kišom: 9.
- Mart: srednja temperatura 10,2 °C, osunčavanje 188,9 sata, padavine 66,3 mm, dani sa kišom: 10.
- April: srednja temperatura 13,4 °C, osunčavanje 228,8 sata, padavine 65,2 mm, dani sa kišom: 10.
- Maj: srednja temperatura 17,8 °C, osunčavanje 287,8 sata, padavine 64,6 mm, dani sa kišom: 10.
- Jun: srednja temperatura 22,1 °C, osunčavanje 325,8 sata, padavine 55,2 mm, dani sa kišom: 8, vrući dani (najmanje 30 °C): 5.
- Jul: srednja temperatura 24,7 °C, osunčavanje 365,4 sata, padavine 38,6 mm, dani sa kišom: 6, vrući dani (najmanje 30 °C): 13.
- Avgust: srednja temperatura 24,4 °C, osunčavanje 332,1 sata, padavine 62,1 mm, dani sa kišom: 6, vrući dani (najmanje 30 °C): 12.
- Septembar: srednja temperatura 20,6 °C, osunčavanje 247,1 sata, padavine 99,6 mm, dani sa kišom: 9, vrući dani (najmanje 30 °C): 1.
- Oktobar: srednja temperatura 16,7 °C, osunčavanje 189,6 sata, padavine 112,8 mm, dani sa kišom: 10.
- Novembar: srednja temperatura 12,6 °C, osunčavanje 111,1 sata, padavine 131,5 mm, dani sa kišom: 12.
- Decembar: srednja temperatura 9,3 °C, osunčavanje 99,4 sata, padavine 103,3 mm, dani sa kišom: 11.
Poređenje tri kvarnerske stanice
Mali Lošinj ima godišnje 2.624 sata osunčavanja i 961 mm padavina, a najtopliji mesec mu je jul, 24,7 °C. Senj ima 2.273 sata osunčavanja i 1.279 mm padavina godišnje, a najtopliji mesec je jul, 24,9 °C.
| Stanica | Period | Januar (°C) | Jul (°C) | Sunce godišnje (sati) | Oborina godišnje (mm) | Vrući dani godišnje (≥ 30 °C) |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Rijeka | 1948–2024 | 5,8 | 23,8 | 2.218 | 1.566 | 28 |
| Mali Lošinj | 1961–2024 | 7,9 | 24,7 | 2.624 | 961 | 31 |
| Senj | 1948–2024 | 6,3 | 24,9 | 2.273 | 1.279 | 38 |
Iz tabele se vide razlike između severa zaliva, ostrva i stanice u Senju u temperaturi, osunčavanju i količini padavina. Brojke sa stanica ne znače da je na svakom mestu isto, ali daju realnu sliku o rasponu na koji treba računati.
Zašto u Rijeci toliko pada
DHMZ navodi da u Kvarnerskom zalivu, pored ciklonalnog dejstva severnog Jadrana, poseban uticaj na velike količine padavina ima planinsko zaleđe, koje pojačava padavine, a to se naročito vidi u široj oblasti Rijeke. Zato se klima Rijeke, prema vrednostima Torntvejtovog indeksa, svrstava u perhumidnu klimu, kakva preovlađuje u planinskom delu Hrvatske. Zavod dodaje da su Kvarner, unutrašnjost Istre i dalmatinsko zaleđe vlažniji od istarske obale i srednjeg Jadrana.
Bura na Kvarneru
Za Kvarner je važno da je bura, prema DHMZ-u, na severnom Jadranu preovlađujući vetar i da dominira i na istarskom priobalju. Na srednjem i južnom Jadranu bura je obično manje intenzivna i ređa, ali je poznata, između ostalog, u Makarskom primorju i u Rijeci Dubrovačkoj. Opšte o buri pogledajte u vodiču Istra — klima po mesecima, sezona gužve i dužina puta do mesta na poluostrvu.
Leti, prema istom izvoru, na Jadranu dugo preovlađuje vedro vreme.
Sezona: koliko je gužva u julu, a koliko u januaru
Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio je da je Primorsko-goranska županija u julu 2025. ostvarila 4,2 miliona noćenja, odnosno 16,7 odsto svih noćenja u Hrvatskoj, što je treće mesto u zemlji, posle Istarske i Splitsko-dalmatinske županije. U prvih sedam meseci 2025. županija je ostvarila 8,2 miliona noćenja, odnosno 16,2 odsto noćenja u Hrvatskoj.
U januaru 2026. županija je ostvarila 102 hiljade noćenja, što je 15,3 odsto svih noćenja u Hrvatskoj. U istom mesecu među stranim turistima najviše noćenja imali su turisti iz Slovenije, a najviše su noćili u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Županija obuhvata i Gorski kotar, pa brojke ne pripadaju samo moru.
Ko putuje u Hrvatsku
U julu 2025. turisti iz Nemačke, Slovenije, Poljske, Austrije i Češke ostvarili su zajedno 54,0 odsto noćenja stranih turista u Hrvatskoj. Najviše noćenja imali su turisti iz Nemačke, 4,4 miliona, odnosno 18,8 odsto, a slede Slovenija sa 11,5 odsto, Poljska sa 9,5 odsto, Austrija sa 7,2 odsto i Češka sa 7,0 odsto. Strani turisti ostvarili su 23,2 od ukupno 25,0 miliona noćenja. Podatak važi za celu zemlju, a ne za pojedini region.
Gde domaći turisti idu
U julu 2025. Crikvenica je, kao i ranije, bila najpoželjnija turistička destinacija domaćih turista u Hrvatskoj, sa 72 hiljade noćenja. Slede Biograd na Moru sa 61 hiljadom noćenja, te Mali Lošinj i Vodice sa po 57 hiljada noćenja. Statistika ovde govori o domaćim turistima iz Hrvatske, a ne o gostima iz Srbije, ali pokazuje koja su mesta tražena i među samim Hrvatima.
Mesta na Kvarneru
Rijeka je najveća luka u Hrvatskoj i ima 107.964 stanovnika po popisu iz 2021. Opatija je 1889. godine od cislajtanske vlade dobila zvanje prvog klimatskog primorskog lečilišta na Austrijskoj rivijeri. Nalazi se 18 kilometara severozapadno od Rijeke, u zaklonjenom položaju u podnožju masiva Učka, a duž rivijere vodi šetalište Lungomare, dugo 12 kilometara, od Voloskog preko Opatije do Lovrana.
Ostrvo Krk je, prema Vikipediji, najnaseljenije ostrvo na Jadranu: u više mesta i sela živi ukupno 19.916 stanovnika (popis 2021). Zajedno sa Cresom, zavisno od načina merenja obale, spada među najveća jadranska ostrva. Ostrvo je kontinuirano naseljeno od neolita, a u antici se zvalo Curicta. Grad Krk je glavno naselje ostrva i istorijsko sedište rimokatoličke biskupije; ima 6.816 stanovnika po popisu iz 2021, a srednjovekovnu tvrđavu Frankopan i delove gradskih zidina iz perioda mletačke vlasti sačuvao je do danas.
Malinska leži na severozapadu ostrva Krk, u zalivu okrenutom ka Opatiji i Rijeci. Naselje ima 816 stanovnika, a opština Malinska-Dubašnica 3.212 (popis 2021). Njivice su selo na ostrvu Krk, čiji se najstariji pisani pomen nalazi u darovnici grofa Ivana Frankopana iz 1474. godine; naselje ima 1.115 stanovnika, a obližnji Krčki most povezuje ostrvo sa kopnom kod Rijeke.
Crikvenica leži jugoistočno od Rijeke i najveće je naselje na obali vinodolskog primorja. Opština ima 9.980 stanovnika, od čega 6.239 u samom gradu. Novi Vinodolski je grad na jadranskoj obali, južno od Crikvenice i severno od Senja, sa 4.328 stanovnika u administrativnom području i 3.336 u samom naselju. Područje je došlo pod vlast porodice Frankopan u 13. veku, a iz tog doba potiče Vinodolski zakonik iz 1288. godine.
Dužina puta od Beograda i Novog Sada
Svaka dužina je izmerena posebno za tu rutu, a vremena vožnje su okvirna i bez zadržavanja na granici.
| Mesto | Iz Beograda | Iz Novog Sada |
|---|---|---|
| Rijeka | 550 km, 6 sati | 534 km, 6 sati |
| Opatija | 564 km, 6 sati | 549 km, 6 sati |
| Crikvenica | 544 km, 6 sati | 541 km, 6 sati |
| Novi Vinodolski | 555 km, 6 sati | 543 km, 6 sati |
| Krk | 572 km, 6 sati | 557 km, 7 sati |
| Malinska | 561 km, 6 sati | 545 km, 6 sati |
| Njivice | 556 km, 6 sati | 540 km, 6 sati |
Naša ponuda pokriva 7 odredišta na Kvarneru. Za pojedinačna odredišta pogledajte stranice ruta, na primer Kombi prevoz putnika Beograd → Rijeka, Minibus prevoz Beograd – Krk ili Prevoz putnika Novi Sad – Opatija, a za ceo region Kombi prevoz Beograd → Kvarner.
Pre polaska
Pravila za prelazak granice i boravak, od prijave boravka do gotovine, hrane, lekova i ljubimaca, ista su u celoj zemlji i opisana su u vodiču Putovanje u Hrvatsku iz Srbije — dokumenta, granica i šta sme da se prenese. Za Istru, koja se naslanja na Kvarnerski zaliv, pogledajte Istra — klima po mesecima, sezona gužve i dužina puta do mesta na poluostrvu. Ovde ostaje samo ono što je specifično za Kvarner: vreme, sezona i dužina puta.
Vodiči o pojedinačnim mestima
Za svako odredište u Kvarneru imamo zaseban vodič sa istorijom, znamenitostima i dužinom puta: Rijeka — najveća hrvatska luka, grad Trsata, karnevala i Evropske prestonice kulture, Opatija — nekadašnje carsko lečilište, Vila Anđolina i dvanaest kilometara Lungomare šetališta, Grad Krk — jedan od najstarijih jadranskih gradova, sa Venerinim hramom, katedralom i Krčkim mostom, Crikvenica — grad iz pavlinskog manastira, na ušću Dubračine, sa Selcem i Vinodolom u zaleđu, Novi Vinodolski — mesto gde je 1288. donet Vinodolski zakonik, rodni grad braće Mažuranić, Malinska — luka u zalivu Dubašnice, hotelsko naselje Haludovo i ranohrišćanska crkva u šumi i Njivice — nekadašnje ribarsko selo na severozapadu ostrva Krk i početak turizma 1930. godine. Ako već znate kuda idete, polazna stranica regiona je Kombi prevoz Beograd → Kvarner, a za polazak iz Novog Sada Kombi prevoz putnika Novi Sad → Kvarner. Pojedinačne rute opisane su na stranicama Minibus prevoz Beograd – Rijeka, Prevoz putnika Novi Sad – Opatija, Kombi prevoz Beograd → Krk.
Putovanje kombijem od vrata do vrata
Dolazimo po vas na dogovorenu adresu i vozimo vas direktno do cilja — bez presedanja i bez čekanja na stanici. Vozimo svakog dana, u oba smera — i polazak iz Srbije i povratak nazad su garantovani i ne otkazuju se sa naše strane, bez obzira na broj putnika. Svako sedište u kombiju ima klimu, tako da je vožnja prijatna bez obzira na doba godine. Wi-Fi je dostupan u svakom vozilu. Svako sedište u kombiju ima sigurnosni pojas. Prevoz se plaća direktno vozaču — nije potrebna akontacija niti plaćanje unapred. Polazak iz Beograda je u 23:00, a iz Novog Sada u 22:00.
Najčešća pitanja
Koji je najtopliji mesec na Kvarneru?
Na stanici Rijeka DHMZ beleži najtopliji mesec: jul, 23,8 °C. Na stanici Mali Lošinj najtopliji mesec je jul, 24,7 °C. Prema istom zavodu, na hrvatskoj obali najtopliji mesec ima srednju temperaturu višu od 22 °C.
Da li u Rijeci mnogo pada kiša?
Prema DHMZ-u, planinsko zaleđe Kvarnerskog zaliva pojačava padavine, što se posebno vidi u široj oblasti Rijeke, a klima Rijeke spada u perhumidnu, kakva preovlađuje u planinskom delu Hrvatske. Na stanici Rijeka godišnje se zabeleži 1.566 mm padavina, a najkišovitiji mesec je novembar, 189,8 mm.
Da li na Kvarneru duva bura?
Da. Bura je tipična za hladni deo godine i na severnom Jadranu je preovlađujući vetar. Prema DHMZ-u najjača je u području ispod Velebita, a dominira i na istarskom priobalju.
Koliko je gužva na Kvarneru u julu, a koliko u januaru?
U julu 2025. Primorsko-goranska županija ostvarila je 4,2 miliona noćenja, odnosno 16,7 odsto noćenja u Hrvatskoj. U januaru 2026. ostvarila je 102 hiljade noćenja. Županija obuhvata i planinski Gorski kotar, pa brojke nisu samo morski turizam.
Koliko je od Beograda do Rijeke i do Krka?
Do Rijeke je iz Beograda 550 km i oko 6 sati vožnje, a do Krka 572 km i oko 6 sati, prema našim izmerenim rutama. Iz Novog Sada je do Rijeke 534 km, a do Krka 557 km.
Koja su najveća ostrva Kvarnerskog zaliva?
Najveća ostrva Kvarnerskog zaliva su Cres, Krk, Pag, Rab i Lošinj. Krk je najnaseljenije ostrvo na Jadranu, sa 19.916 stanovnika prema popisu iz 2021, a sa kopnom ga povezuje Krčki most.
Putujete kombijem iz Srbije?
Povezani vodiči
- Bale — mesto iznad Rovinja sa kasnoantičkim kastrumom, palatom i dinosaurusima
- Banjole — ribarsko mesto na jugu Istre, sa šljunkovitim plažama ispod borova
- Buje — grad na brdu zvan „stražar Istre”, sa starim jezgrom i vinogradima
- Crikvenica — grad iz pavlinskog manastira, na ušću Dubračine, sa Selcem i Vinodolom u zaleđu
- Putovanje u Hrvatsku iz Srbije — dokumenta, granica i šta sme da se prenese
Izvori i datum provere
- Wikipedia (engleski) — Kvarner Gulf — provereno 3. oktobra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Primorje–Gorski Kotar County — provereno 3. oktobra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Krk — provereno 3. oktobra 2026.
- Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske — opšte karakteristike klime Hrvatske — provereno 3. oktobra 2026.
- Državni hidrometeorološki zavod Hrvatske — srednje mesečne vrednosti i ekstremi po stanicama — provereno 3. oktobra 2026.
- Državni zavod za statistiku Hrvatske — turizam u julu 2025. — provereno 3. oktobra 2026.
- Državni zavod za statistiku Hrvatske — turizam u januaru 2026. — provereno 3. oktobra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Rijeka — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Opatija — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Krk (grad) — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Crikvenica — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Novi Vinodolski — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Malinska — provereno 27. septembra 2026.
- Wikipedia (engleski) — Njivice — provereno 27. septembra 2026.